13. svibnja - Majčin dan

Sretan Majčin dan svim našim mamama i bakama. Volimo Vas!

Majčin dan već se desetljećima slavi i obilježava druge nedjelje u svibnju. Ideja o proslavi Majčinog dana rodila se u 19. stoljeću u SAD-u. Prva koja je o tome razmišljala bila je Julia Ward Howe (1819.-1910.) koja je maštala o Danu majki koji bi se obilježavao velikim skupom majki iz cijelog svijeta i na kojem bi se raspravljalo o njihovom doprinosu miru u svijetu.
O Danu majki je razmišljala i veliki borac za ženska prava Marie Reeves Jarvis koja se posebno zalagala za poboljšanje loših uvjeta u kojima su siromašne majke rađale i odgajale svoju djecu.
Nakon smrti njene je snove realizirala kćerka, Anna Jarvis. Na njenu inicijativu, 8. svibnja 1914. godine, američki kongres donio je odluku o svakoj drugoj nedjelji u svibnju kao nacionalnim praznikom- Majčin dan. Nedugo nakon SAD-a Dan majki postao je praznik i diljem svijeta. Pa tako i kod nas. (knjižničarka)

Naš mali poklon, kliknite na  http://download-zutilo.bloger.hr/post/cvijece-za-majcin-dan--besplatni-download-pozadine-wallpaper-za-kompjuter/1417488.aspx

  :: opširnije :: 

9. svibnja - Dan Europe

Dan 9. svibnja u svim sadašnjim i budućim članicama Europske unije, obilježava se kao Dan Europe koji simbolizira zajedništvo i snagu europske zajednice država i ljudi.

Toga je dana 1950. godine francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman predstavio prijedlog ujedinjenja proizvodnje ugljena i čelika Francuske i Njemačke. Ta je inicijativa imala šire namjere od ujedinjenja proizvodnje ugljena i čelika tih dviju zemalja, a to je poticanje na očuvanje mira u poslijeratnom razdoblju u svim europskim zemljama. Tako je već iduće 1951. godine stvorena Europska zajednica za ugljen i čelik, preteča današnje Europske unije. Inicijativa za  povezivanje europskih država konkretizirala se osnivanjem dviju međunarodnih institucija ključnih za proces integracije: Vijeća Europe (5. svibnja 1949.) i Europske zajednice za ugljen i čelik nastale na temelju spomenute Schumanove deklaracije objavljene 9. svibnja 1950. godine. Europska zajednica za ugljen i čelik bila je jezgra iz koje se kasnije razvila današnja Europska unija. ( knjižničarka)

  :: opširnije :: 

1. svibnja - Međunarodni praznik rada

Međunarodni praznik rada obilježava se kao spomen na velike radničke demonstracije održane u Chicagu dana 1. svibnja 1886. godine. Demonstracije su održane radi zahtjeva radnika za osmosatnim radnim vremenom. 1. svibnja se kao međunarodni praznik rada obilježava od 1889. godine, a u Hrvatskoj je prvi put obilježen 1890. godine u Maksimiru.

 

  :: opširnije :: 

22. travnja - Dan planeta Zemlje

  :: opširnije :: 

11.-17. ožujka - Dani hrvatskoga jezika

 

  :: opširnije :: 

8. ožujka - Međunarodni dan žena

 Međunarodni dan žena je dan za prisjećanje na sve žene koje su sudjelovale u ženskim pokretima diljem svijeta, dan je to pobune i ustrajnosti u ostvarivanju ženskih prava. Sve je počelo u vrijeme brze industrijalizacije i ekonomskog širenja kada su zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila javno demonstrirale 8. ožujka 1857. u New Yorku.  Godine 1910. u Kopenhagenu  održana je prva Međunarodna ženska konferencija na kojoj je 8. ožujka proglašen Međunarodnim danom žena. Ali tek su 1975. godine Ujedinjeni narodi službeno započeli obilježavanje tog dana. ( knjižničarka)

 

  :: opširnije :: 

21.veljače - Međunarodni dan materinskoga jezika

 Materinji ili materinski jezik je termin kojim označavamo prvi jezik koji neka osoba nauči u svojoj obitelji. 
Organizacija za obrazovanje, znanost i kulturu pri Ujedinjenim narodima (UNESCO) donijela je 1999. godine odluku o proglašenju 21. veljače Međunarodnim danom materinjeg jezika. Osim što predstavlja najmoćnije sredstvo očuvanja i razvijanja našeg materijalnoga i duhovnoga nasljeđa, materinski jezik razvija svijest pojednica o potrebi upoznavanja drugih jezika i kultura te potiče poštivanje različitosti. Stoga budimo ponosni na svoje, ali i tuđe, jezično bogatstvo i nasljeđe. ( knjižničarka)

  :: opširnije :: 

2. veljače - Međunarodni dan zaštite močvara

Kao Međunarodna eko škola pridružujemo se svim ljudima dobre volje u obilježavanju i osvješćivanju važnosti zaštite močvara.

Međunarodni dan zaštite močvara i močvarnih staništa obilježava se 2. veljače u svim državama svijeta. Na taj dan 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru donesena je Konvencija o zaštiti vlažnih staništa koju je do danas potpisalo više od 159 zemalja, među kojima i Hrvatska.  Na Ramsarskom popisu su i naša močvarna područja poput Crne Mlake, Donji tok Neretve, Kopački rit, Lonjsko i Mokro polje. 

  :: opširnije :: 

27. siječnja - Dan sjećanja na Holokaust

   Dan sjećanja na holokaust i sprječavanja zločina protiv čovječnosti međunarodni je dan sjećanja kojim se želi podsjetiti na sve žrtve nacističkih režima tijekom Drugog svjetskog rata.

Na taj je dan 1945. godine Crvena armija oslobodila 7500 zatvorenika koje su za sobom ostavili nacisti u koncentracijskom logoru Auschwitz u Oświęcimu u Poljskoj. Više informacija potražite ovdje ili pročitajte knjigu "Dnevnik Anne Frank". ( knjižničarka)

(Anna Frank)

  :: opširnije :: 

15. siječnja - Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske

 

  :: opširnije :: 

10. prosinca - Dan ljudskih prava

   Dan ljudskih prava obilježava se 10. prosinca, na dan kada je 1948. godine potpisana Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima. Tada je po prvi put u povijesti čovječanstva priznato pravo svim ljudima na “život, slobodu i sigurnost - bez ikakvih razlika”. 

Poštivanje načela Deklaracije, solidarnost, tolerancija i aktivna uloga svakog pojedinca u promicanju ljudskih prava, zadaća je koja nikada neće i ne smije biti u potpunosti okončana.

Opća deklaracija o ljudskim pravima dostupna je na stranicama Vladinog ureda za ljudska prava.

 

  :: opširnije :: 

1. prosinca - Svjetski dan borbe protiv AIDS-a

Svjetski dan borbe protiv AIDS-a obilježava se 1. prosinca različitim aktivnostima s ciljem podizanja svijesti javnosti o HIV/AIDS-u, pokazivanja solidarnosti prema oboljelima, utjecanju na smanjenje  diskriminacije i skretanja pozornosti na opasnosti koje donosi rizično ponašanje.

HIV bolest je zarazna i zasad neizlječiva. Tijekom vremena može oslabiti imunološki sustav te može doći do pojave raznih bolesti. AIDS je kratica za Sindrom stečene imunodeficijencije (Acquired Immunodeficiency Syndrome) uzrokovan virusom HIV-a. Opisuje stanje u kojem je došlo do takvog slabljenja imuniteta da se javljaju razne bolesti. Od trenutka zaraze HIV-om do nastupa AIDS-a prođe u prosjeku oko 10 godina.

  :: opširnije ::